U srijedu, 2. travnja i u četvrtak, 10. travnja 2008. u 19,30 sati HNK u Varaždinu izvest će dramu Vučjak Miroslava Krleže u režiji Ivice Kunčevića, premijerno izvedenu 25. siječnja 2008.
Scenogaraf predstave je Ivica Prlender, kostimografkinja Danica Dedijer, glazbu je skladao Neven Frangeš, koreografiju i scenski pokret oblikovala je Đurđica Kunej, oblikovatelj svjetla je Zoran Mihanović, a asistentica redatelja Barbara Rocco.
U predstavi nastupaju: Robert Plemić (Horvat), Barbara Rocco (Marijana), Ljiljana Bogojević (Eva), Zvonimir Zoričić (Hadrović / Otac Horvatov), Stojan Matavulj (Pantelija), Ivica Pucar (Jura), Berislav Tomičić (Mitar), Slavko Juraga (Lazar), Zvonimir Jelačić (Perekov Juro), Vesna Stilinović (Evina mati / Mati Horvatova), Zvonko Zečević (Lukač / Doktor Strelec), Žarko Savić (Tomerlin / Šef redaktor), Zoran Kelava (Polugan / Treći član Šk. odbora ), Željko Mavrović (Venger), Darko Plovanić (Metteur), Gordana Slivka (Korektorica).
U predstavi nastupaju i djeca: Franka Kos, Paula Fruk, Mate Grgić/ Ena Zernec, Nera Meliš, Mateo Makšan te plesači: Mirna Košir, Nikolina Margetić, Vida Rak, Tena Rak, Nevena Kereša, Dora Markotić, Ines Košmerl, Ena Majcen, Saša Jakšić.
Vučjak je drama koju je Krleža napisao 1923. godine. Riječ je o paradigmatičnome komadu koji kroz lik apsolventa filozofije, ratnoga invalida, novinara i kasnije seoskoga učitelja Krešimira Horvata govori o teškoj sudbini hrvatskoga intelektualca u burnim vremenima Prvoga svjetskog rata i neposrednog poraća, odnosno o hrvatskome intelektualcu općenito u svim povijesnim razdobljima pa posebice i danas.
Redatelj Ivica Kunčević u novome je čitanju načinio veće dramaturške zahvate koji djelu daju suvremenu dinamiku i značenja.
Miroslav Krleža (1893-1981) najznačajniji je hrvatski književnik, koji je svojim djelom nadahnuo naraštaje hrvatskih intelektualaca, te pokrenuvši neizmjerno važan proces kritičkoga osvješćivanja suvremenoga hrvatskoga društva, bitno utjecao na uspostavljanje njegovih standarda.
Sudjelovao je pri pokretanju i usmjeravanju časopisa koji su odredili kako prvu (Plamen, Književna republika, Pečat), tako i drugu (Republika, Forum) polovinu prošloga stoljeća.
Prozaik (Povijest Filipa Latinovicza...), pjesnik (Balade Petrice Kerempuha...), esejist (Moj obračun s njima, Dijalektički antibarbarus...), enciklopedist (utemeljitelj Leksikografskoga zavoda koji danas nosi njegovo ime), posebice važan trag ostavio je kao dramatičar (Legende, Glembajevski ciklus, Aretej...).
Ivica Kunčević (1945) je jedan od najvažnijih suvremenih hrvatskih kazališnih redatelja koji je dosad režirao više od stotinu predstava različitih stilskih i žanrovskih odrednica, od dječjih i modernih komada, do hrvatskih i svjetskih klasika.
Posebice je sklon preradama nekazališnih tekstova i osebujnim čitanjima dramske baštine.
Bio je kućni redatelj dubrovačkoga Kazališta Marina Držića, zagrebačkoga DK Gavella i HNK, čiji je član i danas. Iako je rođen u Bartolovcu blizu Varaždina, najveći dio opusa posvetio je promicanju dubrovačke književne baštine, pri čemu u antologijska djela novijega hrvatskog teatra nedvojbeno ulaze njegove postave Držićevih komedija i pastorala.
Dobitnik niza uglednih nagrada i priznanja od Nagrade grada Dubrovnika do Sterije, Orlanda, Marula, Vladimira Nazora i Dubravka Dujšina.
|
