U četvrtak, 4. ožujka, profesor s Filozofskog fakulteta u Zagrebu Hrvoje Petrić održao je u palači Herzer predavanje pod naslovom ''Malo ledeno doba'' na kojem je govorio o utjecaju klime, odnosno općem hlađenju sjeverne Zemljine polutke između 1430. i 1850., na prirodu i ljude.
Prema mišljenju prof. Petrića, danas ne postoji precizna godina početka maloga ledenog doba, no gore navedeno razdoblje uzima se kao okvirno.
Profesor Hrvoje Petrić govorio je o malom ledenom dobu u srednjem vijeku
Promjene u zemljinoj klimi nastaju djelovanjem sunca i vulkana. Snažne vulkanske erupcije dižu prašinu i razne plinove visoko u atmosferu što dovodi do odbijanja većeg dijela sunčeve energije, a time i smanjenja temperature.
Erupcija Vezuva 1631. prouzročila je značajne posljedice na gospodarstvo i klimu diljem Europe, erupcija islandskog Lakija 1783. uzrokovala je smrt tisuća ljudi, a vulkan Tambor u Indoneziji 1815. pojavu poznatu kao ''godine bez ljeta''.
Takve aktivnosti djeluju na drveće, vode, rast biljaka, životinje i ljude. Poremećaji u proizvodnji hrane utjecali su na učestalije pojave gladi, a hladna i vlažna ljeta do ''vatre sv. Antuna'' - bolesti uzrokovane konzumacijom kvarnih žitarica oštećenih neprimjerenim skladištenjem u hladnim i vlažnim uvjetima.
Pod utjecajem promjene klime bili su i književnici poput Petra Zoranića koji u svojim Planinama piše: ''S krupom kiša pada/ vazda, vazda sniježi/ pred pogledom Božjim/ cijela zemlja trepti/ zimski vjetorv pušući/ vode svuda lede/ još zeleno lišće/ ne pokriva granje/ niti se cvijeće po travi/ još gizda/ niti se može razaznati/ kad će ljeto doći…''
Na kraju predavanja, prof. Petrić je zaključio kako se većina znanstvenika slaže da je glavni uzrok današnjeg globalnog zatopljenja povećana količina ugljičnog dioksida i ostalih stakleničkih plinova koji se oslobađaju u atmosferu što je posljedica spaljivanja fosilnih goriva, uništavanja šuma i ostalih ljudskih aktivnosti.
Unatoč tome, neki kritičari globalnog zagrijavanja vjeruju da se današnja Zemljina klima zapravo oporavlja od ''Maloga ledenog doba'' te da ljudska aktivnost nije odlučujući faktor u rastu temperature.
|
